kineskih i indijskih četvrti do bal- kanskih i karipskih zajednica. Zani- mljivo je da se ta raznolikost ne vidi samo u restoranima već i u škola- ma, medijima i svakodnevnoj komu- nikaciji. Grad rakuna Toronto je poznat po – rakuni- ma. Ovi urbani „stanovnici“ toliko su se prilagodili životu u gradu da su postali deo lokalnog identiteta. Pro- cene govore o desetinama hiljada ra- kuna koji žive u urbanim zonama, a poznati su po svojoj snalažljivosti – uključujući sposobnost da otvore kante za smeće, vrata, pa čak i prozo- re. Grad je čak morao da dizajnira spe- cijalne „raccoon-proof“ kontejnere, što je izazvalo i niz viralnih priča kada su ih životinje ipak savladale. Ovde je rođen Supermen… skoro Priča o Supermenu i Torontu je zanimljiva, ali često pogrešno inter- pretirana. Supermen nije rođen u To- rontu – njegovi kreatori, Džeri Sigel i Džo Šuster, osmislili su ga u Klivlen- du 30-ih godina prošlog veka. Među- tim, Džo Šuster je imao jaku vezu sa Torontom – ovde je živeo kao dečak i upravo u ovom gradu je počeo da ra- zvija svoj crtački stil. Neki istoriča- ri stripa veruju da su gradski pejzaži i atmosfera Toronta delimično utica- li na vizuelni identitet Metropolisa, Supermenovog grada. Drugim reči- ma: Toronto nije mesto gde je Super- men nastao, ali jeste deo njegovog ra- nog razvoja. Uz to, Toronto je kasnije kroz filmsku industriju često glumio Metropolis ili druge velike američke gradove, pa se veza dodatno učvrstila u pop-kulturi. „Kuća koja je odbila da se pomeri“ U Torontu postoji čuvena „stu- bborn house“ – mala kuća čiji je vla- snik odbio da je proda investitorima, pa je oko nje izgrađena moderna zgra- da. Rezultat je gotovo nadrealan pri- zor: uska, stara kuća ugurana između savremenih fasada. Ovakvi slučajevi
THE CITY THAT HIDES AWAY The Toronto that you might not know
nisu retkost u gradu koji se brzo razvi- ja, ali ovaj je postao simbol otpora ur- banizaciji i često završava na Instagra- mu više nego poznate atrakcije. Skriveni rečni sistem Ispod Toronta ne prolaze samo tuneli za ljude već i – reke. Više od 10 potoka i manjih reka danas je zakopa- no ispod grada, pretvoreno u podze- mne tokove tokom urbanizacije. Jed- na od najpoznatijih je Garrison Creek, koja i dalje teče ispod ulica. Zbog to- ga se u nekim delovima grada i danas mogu primetiti neobični nagibi terena ili neočekivane zelene površine – tra- govi prirodnog pejzaža koji je nekada bio vidljiv. Neobična biblioteka Toronto Reference Library nije sa- mo mesto za knjige već je i arhitek- tonska atrakcija. Njena unutrašnjost, sa višespratnim atrijumom i crve- no-bež tonovima, često se poredi sa scenografijom iz futurističkih filmo- va. Otvorena je za javnost i često slu- ži kao mirna oaza u centru grada – ali i kao lokacija za snimanja. Neobičan rekord: najduža ulica na svetu Yonge Street, koja počinje u To- rontu, nekada je važila za najdužu ulicu na svetu, sa više od 1.800 ki- lometara, jer se proteže duboko u unutrašnjost Ontarija. Iako je taj re- kord kasnije revidiran, i dalje je sim- bol istorijskog razvoja grada i njegove povezanosti sa ostatkom zemlje.
Hidden beneath its orderly streets and recognisable skyline is a city of subterranean tunnels, unusual records and stories that change the way you perceive Canada’s biggest city entire parallel world sprawls beneath the modern Toronto. PATH, the world’s largest underground pedestrian com- plex, spans over 30 kilometres, con- necting offices, shopping centres, sub- way stations and hotels. During the winter months, when temperatures fall well below freezing, tens of thousands of people use this system on a daily ba- sis to get around the city without hav- ing to venture outside. The Toron- to PATH can be confusing for visitors and it’s easy to lose one’s way without a map, but that’s also what makes it one of North America’s most unusual urban experiences. City beneath the city Not a lot of people know that an
Toronto » Toronto | 93
Made with FlippingBook interactive PDF creator