KULTURA / CULTURE
Art deko pank Šangaj ne bi bio to što jeste da je ostao zarobljen u prošlosti. U avgustovskim noćima, ka- da se upale neonska svetla i vlažan vazduh donese miris reke, art deko na Bundu doživ- ljava svoju najnoviju evoluciju – pretvara se u Sajberpank. Preko puta istorijskih zgrada iz tridesetih godina, na drugoj obali reke u distriktu Pudong, uzdižu se neonski soliteri ko- ji izgledaju kao scenografija naučnofantastičnih filmova. Ta tenzija između starog čelika i novih holograma, između salonskog džeza i andergraund elektronske muzike, stvorila je novu gradsku supkulturu. Mladi umetnici i dizajneri Šangaja danas preuređuju stare in- dustrijske hangare i enterijere u stilu tridesetih, kombinujući ih sa sirovim betonom, neo- nima i progresivnim elektronskim bitovima. To je savršeni, buntovni kontrast – istorijski luksuz koji je postao platno za futuristički bunt novog veka. I u našem dvorištu Beograd čuva izuzetne primerke ovog stila koji svedoče o zlatnom dobu međuratne pre- stonice. Dovoljno je prošetati do Palate Albanija (prvog solitera na Balkanu), zgrade biv- šeg PRIZAD-a (danas Tanjug, delo arhitekte Bogdana Nestorovića) ili zgrade Ambasade Francuske, koja predstavlja pravo remek-delo francuskog arhitekte Rožera Ekspera.
tomanijom koja je zavladala Evropom nakon otkrića Tutankamonove grob- nice 1922. godine. Palata Šajo u Pari- zu (1937) smeštena preko puta Ajfelo- ve kule na trgu Trokadero, predstavlja pak kasnu fazu stila, sa strogim i mo- numentalnim linijama. Upravo je u njoj 1948. godine usvojena Univerzalna de- klaracija o ljudskim pravima. Ako želite da doživite art deko u njegovom najekstravagantnijem obli- ku, mreža letova Er Srbije vodi vas na Istok, pravo u Šangaj. Tokom tridese- tih godina prošlog veka ovaj grad je bio poznat kao Pariz Istoka, a njegovo srce kucalo je na Bundu, čuvenoj promena- di pored reke Huangpu. Šangaj pose- duje najveću i najgušću koncentraciju art deko arhitekture u Aziji i jednu od najkompletnijih zbirki na celom svetu. To je bilo mesto gde se zapadni kapital susreo sa vrhunskim kineskim zanat- stvom, stvarajući specifičan hibridni stil poznat kao kineski modernizam. Među stotinama zgrada tri ikone Šangaja se posebno izdvajaju. Hotel „Fermont Pis“ podignut 1929. godine, sa prepoznatljivom piramidom od ze- lenog bakra na krovu, masivnim rotira- jućim vratima i podom od italijanskog mermera, nazivan je najlepšim hotelom istočno od Sueca. U martu 1936. godine, na vrhuncu svoje globalne slave, čuve- ni Čarli Čaplin posetio je grad u okviru velike turneje po Dalekom istoku, pra- teći premijeru filma „Moderna vreme- na“. Odseo je u hotelu „Kejtej“, kako se nekad zvao „Fermont“, u sobi broj 51 (danas apartman 568), sa suprugom i glavnom glumicom Polet Godard, dok je u isto vreme u susednom apartmanu, britanski pisac Noel Kauard pisao pozo- rišni komad „Privatni životi“. Tu je potom Palata „Pej“ izgrađena 1934. godine kao privatna palata po- rodice Pej, iz koje potiče i čuveni arhi- tekta I. M. Pej, autor staklene pirami- de u Luvru. Ova zgrada savršeno spaja art deko prozore i dimnjake sa tradi- cionalnim kineskim paviljonom i unu- trašnjom kupolom ukrašenom moti- vima dvostrukog zmaja. „Park Hotel Šangaj“, takođe iz 1934, sa 22 spra- ta, bio je najviša zgrada u Aziji sve do 1952. godine, a njegova vertikalna sme- đa fasada i stepenasti vrh predstavlja- ju čistu šangajsku interpretaciju nju- jorških solitera.
ART DECO PUNK Shanghai wouldn’t have become the city it is today if it had remained trapped in the past. On evenings in August, when neon lights illuminate the city and humid air brings the scent of the river, Art Deco on the Bund experiences its latest evolution, transforming into Cyberpunk. Opposite the monumental buildings dating back to the 1930s, on the other side of the river, in the Pudong district, rise neon skyscrapers reminiscent of the scenery of sci-fi movies. That tension between old steel and new holograms, between lounge jazz and underground elec- tronic music, created a new urban subculture. Young Shanghai artists and designers are to- day renovating old industrial hangars and 1930s-style interiors, combining them with raw concrete, neon and progressive electronic beats. It is the perfect, rebellious contrast: histori- cal luxury that has become the canvas for the futuristic rebellion of the new century. IN OUR OWN BACKYARD Belgrade preserves exceptional examples of the Art Deco style that testify to the golden age of the Yugoslav capital during the interwar period. It is enough to walk to Palace Albania (the first skyscraper to be built in Southeast Europe), architect Bogdan Nestorović’s former PRIZAD building (today housing news agency Tanjug) or the building of the French Embassy, which is a true Art Deco masterpiece of French architect Roger-Henri Expert.
54 | Arhitektura » Architecture
Made with FlippingBook interactive PDF creator