Nazad na sadržaj
kao odrednicu imaju „Seting” ili odgovarajući termin su: Psychoanalytic Terms and Concepts , ur: Okinklos, E. i Samberg, E. (2012) pod „Analitički proces”, Dictionnaire international de la psychanalyse , ur: De Mižola, A. (2013) i Diccionario de Psicoanálisis Argentino , ur: Borenstejn, C. (2014) pod „Bleger/Encuadre [Okvir]” i „Campo Psicoanalitico [Polje]”.
VIII. ZAVRŠNI KOMENTARI
Analitički seting, kako ga je definisao Frojd, očigledno je ostao nesporan u tekućoj kliničkoj praksi u sva tri regiona. Razvoji su pretežno nastali kod konceptualizovanja i razumevanja nesvesnih značenja setinga za pacijenta i analitičara, naročito prateći rad Blegera i Vinikota. Bionov koncept „sanjarenja” doveo je do daljih razrada analitičarevog rada (interni seting) i samog analitičkog procesa. Fokus na analitički stav i analitičarev rad je takođe povezan sa proširenjem koncepta kontratransfera. Neki autori termine „seting” i „okvir” koriste naizmenično, dok drugi prave razliku između ova dva termina u pogledu „pravila” i granica setinga i procesa koji se javlja unutar okvira. U Latinskoj Americi postoji izričita zainteresovanost za potrebu adaptiranja klasičnog psihoanalitičkog setinga u odnosu na tekuću društvenu i kulturološku stvarnost, koje se smatraju važnim faktorima protiv prihvatanja tradicionalnog setinga. Možda se veći značaj sada daje terminu „seting”, jer postoji zabrinutost da bi promene uslova za sprovođenje psihoanalize (npr. putem novih tehnologija koje podrazumevaju virtuelno prisustvo) mogle za posledicu da imaju rizik od gubljenja smisla i važnosti ovog temeljnog koncepta.
Prvih 10 strana u tekstu iznad napisane su uglavnom – ali ne isključivo – iz evropskih psihoanalitičkih izvora, sledeće tri strane iz severnoameričkih izvora, a poslednje dve strane iz latinoameričkih izvora.
416
Made with FlippingBook - professional solution for displaying marketing and sales documents online