Nazad na sadržaj
Jakobson je primenila ove ideje na separaciju – individuaciju, sa libidom koji deluje na integraciju suprotstavljenih slika dobrih i loših objekata i dobrog i lošeg selfa, dok agresija podstiče odvojenost i diferencirane slike selfa i drugog, ukazujući na integraciju klasične teorije nagona i teorije objektnih odnosa. V. Ae. Levald Kao jedan od frojdijanskih revizionista iz 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih godina, Hans Levald je napravio vezu između frojdijanske Ego psihologije i teorije objektnih odnosa kako bi kreirao psihoanalitičku teoriju za koju je smatrao da je bliža ljudskom doživljaju sopstvenog života. Njegova glavna interesovanja ticala su se najosnovnijih pretpostavki izgradnje psihoanalitičke teorije, i osnovnih predubeđenja o prirodi uma, stvarnosti i analitičkog procesa. Levald je verovao da je Frojd postulirao dva različita shvatanja nagona. Prvo je nastalo pre 1920. godine i podrazumevalo je da nagoni traže pražnjenje. Drugo je došlo sa uvođenjem koncepta erosa 1920. godine u radu S one strane principa zadovoljstva , u kojem je Frojd radikalno izmenio svoju definiciju nagona tako da više ne traže pražnjenje već povezivanje „ne koristeći objekte za zadovoljenje, već za građenje kompleksnijih psihičkih doživljaja i za ponovno uspostavljanje izgubljenog prvobitnog jedinstva između selfa i drugih” (Mičel i Blek, 1995, str. 190). Levaldova revizija Frojdove teorije nagona zahtevala je radikalnu reformulaciju Frojdovih tradicionalnih psihoanalitičkih koncepata. Dok je po Frojdu Id nepromenljiva biološka sila koja se sukobljava sa realnošću, Levald smatra da je Id pre interakcijski proizvod adapatacije nego neka konstantna biološka sila. Um nije interaktivan sekundarno, već je interaktivan po svojoj prirodi. Levald je postulirao da u početku ne postoji razlika između selfa i drugog, Ega i spoljašnje stvarnosti, ili instinkata i objekata, već da postoji prvobitna jedinstvena celina koju čine i beba i staratelji. On je izneo da: „ Instinkti, shvaćeni kao psihičke i motivacione sile, postaju organizovani kao takvi kroz interakcije u psihičkom polju, koje se izvorno sastoji od majka – dete (psihičke) celine. ” (Levald, 1971, str. 118). Upravo zbog ovakvih iskaza frankofoni analitičari u Kanadi smatrali su Levalda, Ego psihologa po sopstvenom uverenju, pravim primerom filozofije „trećeg modela” opisane u tekstu niže. Spajanjem Frojdove teorije instinkata i Ego psihologije, Levaldov rad može da se shvati kao vitalan most između „psihologije jedne osobe” i „psihologije objektnih odnosa dve osobe” (Vidi takođe posebno poglavlje EGO PSIHOLOGIJA).
V. Af. Salivan Hari Stak Salivan (1953, 1964), osnivač prave američke interpersonalne psihoanalize, je postulirao: „1. Težnja za sigurnošću i zadovoljenje nagona neraskidivo su povezani; 2. Njihova
468
Made with FlippingBook - professional solution for displaying marketing and sales documents online