Susreti u muzeju Španska prestonica danas privlači
S druge strane, jedan izlet u Sego- viju ostavio je znatno dublji utisak. U obilazak ovog šarmantnog istorijskog gradića, smeštenog severozapadno od Madrida, Andrić se otisnuo zajedno sa svojim prijateljem Kalmijem Baruhom. Njih dvojica upoznali su se još tokom školskih dana u Višegradu. Igrom slu- čaja, za vreme Andrićevih diplomatskih dana u Madridu, Baruh dolazi u Špani- ju. U „Sećanju na Kalmija Baruha“ on pi- še: „Nas dvojica smo stajali još neko vre- me tu u mestu. Negde, na nevidljivoj crkvi, jedno zvono je tuklo jednolično i neumorno kao čekić tupog i nemilosrd- nog vremena. Nisam umeo ništa da ka- žem. Ali sam osećao – i to nije roman- tičarska figura kojom se služim – kako krila istorije huje iznad naših glava i ka- ko se vekovi čudesno približuju i suče- ljavaju. Osećao sam se kao svedok i ne- mo lice u toj društveno-istorijskoj drami koja je započela u ovoj zemlji pre tri i po veka, koja, kako izgleda, i nema svo- ga kraja...“ Ćurosi i sidra, pesma i igra Posebnu lepotu i radost života An- drić je pronašao na obodu tadašnjeg Madrida posećujući svojevrsne vašare (las verbenas) koji se i danas održavaju širom grada. Tu je uživao u neurednim, živopisnim i iskrenim prizorima iz sva- kodnevnog života, nalik na turistu koji bi danas pobegao od glavnih atrakcija ne bi li istražio ukuse i mirise pravog Ma- drida. Tako u svom notesu beleži da je jedne julske večeri u parku Retiro, na va- šaru koji je organizovao sindikat gluma- ca, probao domaću sidru od jabuke, na- lik današnjem sajderu, dok je nekoliko dana kasnije u četvrti Kvatro kaminos bio omamljen mirisom zejtina u kom se prže ćurosi. Andrić je u nekoliko redova u svom malom notesu zabeležio upečatljiv detalj dok se umoran kući vraćao sa jednog od vašara, ostavši zadivljen energijom Ma- drida i njegovih stanovnika: „Tramva- ji neprestano dovlače nov svet iz varoši, a vraćaju se potpuno prazni. I kad vas onaj svet ugleda u tim praznim kolima ko- ja napuštaju Kvatro kaminos, on izvesno ne razume kako živ čovek može da napu- sti u najlepšem trenutku, oko jedan sat posle pola noći, ovu lepotu i sreću od ver- bena. Gledaju vas kao čoveka koji je bole- stan ili ne zna šta radi“.
Nesvakidašnja postavka Izložba „Španija u svetu Ive Andrića“ autorke Krinke Vidaković Petrov otvo- rena je u galeriji Instituta Servantes u Beogradu do 25. januara. Nesvaki- dašnja postavka objedinjuje rukopisne beleške, retke štampane priloge, fo- tografije i svedočanstva da bi pokaza- la kako je Španija u Andrićevom sve- tu više od geografske destinacije: to je most između Balkana i Mediterana, između istorije i pripovedanja, izme- đu Gojinih bakropisa i Andrićevih reče- nica. Stručno vođenje kroz izložbu, na srpskom jeziku, biće održano 16. janu- ara sa početkom u 19 časova. Ulaz je slobodan.
ljubitelje muzeja iz celog sveta, ponajvi- še zahvaljujući čuvenom trouglu koji či- ne tri muzeja: „Prado“, „Tisen-Bornemi- sa“ i „Kraljica Sofija“. Njihove kolekcije, rasute duž raskošnog, zelenilom bogatog bulevara Paseo del Prado, od 2021. go- dine našle su se na Uneskovoj listi svet- ske baštine. U vreme kada mladi Andrić stiže u Madrid, sve oči uprte su u Muzej „Pra- do“, jedini od pomenuta tri koji je tada postojao. Obeležavajući prvu stogodišnji- cu smrti Fransiska Goje, ovaj muzej orga- nizuje veliku retrospektivu njegovih ra- dova i na jednom mestu izlaže sva Gojina značajnija dela, kao i brojne druge, manje poznate radove. Ako se može izdvojiti jedan susret koji je obeležio Andrićeve dane u Ma- dridu, to bi zasigurno bio susret sa Go- jinim stvaralaštvom. Kako je kasnije otkrio u jednom intervjuu, bio je fascini- ran umetnikovim delima, pa je u Muzej odlazio gotovo jednom nedeljno. Zbog toga ne čudi što je, inspirisan tim pose- tama, 1929. godine napisao biografski esej „Goja“, a šest godina kasnije i pripo- vetku „Razgovor s Gojom“. Goja nije bio jedini umetnik koji je zaintrigirao Andrića. U pomenutom pu- topisu o Španiji posebno mesto zauzima i jedan od najznačajnijih pesnika španskog 20. veka. U pitanju je Antonio Maćado, a Andrić već na početku putopisa citira stih iz Maćadove pesme „Iberski bog“ iz čuvene zbirke „Kastiljanska polja“. Nema sumnje da je Maćado bio jedan od prvih Andrićevih „vodiča“ kroz Španiju. Beg iz Madrida Kao što to i danas čine brojni turi- sti, i sam Andrić iskoristio je boravak u Madridu da se upozna sa njegovom oko- linom i organizuje nekoliko izleta. Tako se zna da je u avgustu 1929. godine po- setio čuveni kraljevski samostan i pala- tu El Eskorijal, koja potiče iz 15. veka. Iako ovu najveću renesansnu građevi- nu na svetu, inače pod zaštitom Uneska, sada poseti oko pola miliona ljudi go- dišnje, čini se da Andrić nije bio naroči- to impresioniran. U njegovim beležnica- ma o toj poseti nema mnogo zapisa, pa se stiče utisak da Andrić nije bio zainte- resovan za ove stranice istorije imperijal- ne Španije.
EXTRAORDINARY EXHIBITION The exhibition Spain in the World of Ivo Andrić, authored by Krinka Vidak- ović Petrov, is on show in the gallery of the Cervantes Institute in Belgrade un- til 25 th January. This exhibition brings to- gether handwritten notes, rare printed documents, photographs and testimo- nies, in an effort to show how the Spain of Andrić’s world is more than a geo- graphical destination: it is a bridge be- tween the Balkans and the Mediterra- nean, between history and storytelling, between Goya’s etchings and Andrić’s statements. Expert guidance through the exhibition, in the Serbian language, will take place on 16 th January from 7pm. Entry is free of charge.
Madrid » Madrid | 47
Made with FlippingBook interactive PDF creator