30
Možemo li ugasiti semafore?
Četvrta industrijska revolucija dovela je do razvoja raznih inovativnih ideja koje za cilj imaju učinkovitije upravljanje prometnicama radi smanjenja gužvi, broja prometnih nesreća, ali i onečišćenja okoliša. Inovacije na ovom području zanimljive su i OIV-u koji kao sistem integrator nastupa na tržištu ITS usluga. Iako su semafori samo jedan segment prometa, nužno je pratiti sve tehnološke promjene vezane uz ITS za daljnji napredak Društva. Mogli bismo reći da je promet živ i kompleksan sustav u kojem napredak u pogledu upravljanja prometom može značiti nužne promjene drugog dijela.
Pripremila: Marina Pavlić
U današnje vrijeme svjedoci smo tome da vožnja au- tomobilima često predugo traje. Čini nam se da semafori nisu pravilno podešeni i da se prebrzo gase ili da se na vrijeme ne aktivi- raju kada smo sami na raskrižju. U velikim gradovima gdje se dnevno u putovanju na posao i povratku s posla potroši tri sata dnevno, tijekom radnog vijeka ljudi potroše 3.3 godine svojih života u gradskom prijevozu. Pod pretpostavkom da je moguće razviti sustav koji bi smanjio dvosmjerno dnevno vri- jeme putovanja za trećinu, s tri na dva sata dnevno, već godinama se radi na razvoju tehnologija koje bi to omogućile. Kada bi se ovakvi sustavi primijenili smatra se da bi mjesečno smanjili prosječno vrijeme provedeno u automobilima za 20 sati. Dobra vijest je da takvi sustavi danas postoje, od inteligentnih pro- metnih sustava ( Inteligent Transport Systems , ITS) do sustava bežičnog povezivanja vozila i koncepta za- snovanog na 5G tehnologiji.
Tehnološki gledano semafor se nije značajno promijenio u posljednjih sto godina, dok s druge strane količi- na vozila na cestama raste nevjero- jatnom brzinom. Prema International Organization of Motor Vehicle Ma- nufacturers (OICA) godišnja proi- zvodnja automobila u svijetu 2000. godine iznosila je oko 40 milijuna, dok je 2019. proizvedeno gotovo 80 milijuna automobila. Naravno, ne radi se samo o semaforima koji bi putovanje trebali učiniti bržim i sigurnijim, ali su zasigurno jedan od načina. Prvi električni prometni semafor izumio je 1912. godine Lester Wire, policajac iz Salt Lake Citya u SAD-u. Zanimljivo je da se u početku promet pomoću semafora reguli- rao tako da se za prolazak pješaka preko raskrižja zaustavljao promet iz svih smjerova kako bi se pješa- cima omogućilo da sigurno pređu cestu. Godine 1935. standardizirani su trobojni svjetlosni semafori. U Zagrebu je 2019. godine povodom Nacionalnog dana bez mobitela u
prometu postavljen prvi „pametni“ semafor koji reflektira svjetlost na nogostup i na taj način upozorava korisnike pametnih mobitela da nailaze na pješački prijelaz na kojem je upaljeno crveno ili zeleno svjetlo.
Da bi se cestovni gradski promet odvijao efikasnije očito je da nešto treba promijeniti i po pitanju pro- metne signalizacije. „To nešto“ može biti vezano uz efikasniju signali- zaciju, ali očito je i da „to nešto“ mora biti vezano i uz međusobno Fotografija: Prvi pametni semafor u Zagrebu, izvor: www.elektromodul-promet.hr
BROJ 12
ožujak, 2022.
Made with FlippingBook Ebook Creator