OIVin br. 12, godina IV. - ožujak 2022.

POSVEĆENOST

33

procesor automobila, a VTL algori- tam iz svih automobila na raskrižju uzima podatke i koristi digitalno mapiranje kao što su Google Maps, Apple Maps ili OpenStreetMap . Na taj način svako vozilo može izračunati vlastitu udaljenost do raskrižja kao i udaljenost vozila koja se približa- vaju raskrižju iz okomitog pravca. Također može izračunati brzinu, ubrzanje svakog vozila i putanju. To je sve što algoritam treba da bi odlučio tko mora proći kroz raskri- žje i tko se mora zaustaviti. Narav- no, algoritam VTL rješava samo problem upravljanja prometom na raskrižjima. Tvrtka VTL smatra da bi uvođenje virtualnih semafora bilo financijski više isplativo od zamjene klasičnih vozila autono- mnim vozilima koja zahtijevaju puno složenije procesore kako bi obradili podatke koje dobivaju od senzora smještenih u samom vozilu. VTL smatra da su razvili tehnologiju za istinsku inteligenciju u cestovnom prometu sličnu kakvom se koriste kolonije kukaca ili jata riba. Jato riba ili kolonija kukaca naizgled istovremeno mijenja smjer bez da ih usmjerava vodeća jedinka koja bi dirigirala pravac kretanja. Tako i VTL algoritam omogućuje vozilima da se kreću poput njih, istovremeno mijenjajući smjer vožnje ovisno o načinu kretanja susjednih vozila u raskrižju. Ovo je primjer potpuno distribuiranog sustava za razliku od centraliziranog mrežnog poveziva-

nja. Uz to, flote gradskih vozila mogu samostalno upravljati prometom bez centralnog kontrolnog sustava i bez ikakve ljudske intervencije (policije, semafora, znakova hori- zontalne i vertikalne signalizacije i sl.). Virtualna simulacija korištenja VTL tehnologije VTL je virtualno simulirao moguće uštede na dva grada, Pittsburghu u SAD-u i Portu u Portugalu. Iz američkog ureda za popis stanov- ništva i odgovarajuće portugalske agencije preuzeli su podatke o naj- prometnijim danima. Preuzeli su Google karte i sve podatke dodali u SUMO ( Simulation of Urban Mobility ) aplikaciju za simulaciju urbane mo- bilnosti. SUMO je simulirao vrijeme putovanja u sat i pol vremena za oba scenarija, jedan koristi posto- jeće semafore, drugi pomoću VTL algoritma. Utvrđeno je da je da je VTL smanjio prosječno putovanje u Portu s 35 na 21,3 minutu i u Pittsburghu s 30,7 minuta na 18,3 minute. Njihov je zaključak da bi se vrijeme dolaska na posao uz korištenje VTL tehnologije smanjilo od 30 posto do najviše 60 posto. Te su vremenske uštede postignute iz dva razloga. Prvo, VTL je elimi- nirao vrijeme čekanja na crveno svjetlo kada nije bilo automobila koji se kreću u okomitom smjeru. Drugo, uveo je nadzor prometa na

svakom raskrižju, a ne samo na onima koje imaju aktivne prometne znakove vertikalne signalizacije. Dakle, nije bilo potrebno da se automobili zaustavljaju na znaku zaustavljanja kada, na primjer, nema drugog automobila u blizini. Tako- đer, simulacija je pokazala i druge prednosti - one koje su vjerojatno više važne od uštede vremena. Broj nesreća smanjen je za 70 posto, i što ne iznenađuje, smanjenje nesre- ća vezano je uz raskrižja i znakove zaustavljanja. Također, minimizira- jući vrijeme provedeno u čekanju na raskrižjima VTL drastično je smanjena količina emisije CO2 iz automobila. WiFi ili 5G? Industrija je bila podijeljena po pi- tanju komunikacijskog standarda za povezivanje vozila. NXP Semicon- ductors (NASDAQ), General Motors, Volvo, Renault, Toyota i Volkswagen razvijali su svoja rješenja na WiFi 802.11p tehnologiji, dok su tvrtke poput BMW, Ericsson, Huawei, Intel, Qualcomm, Samsung i Deutsche Telekom zagovarale C-V2X ( Cellular Vehicle – to – Everything ), dakle 5G. Predstavnici oba bloka zalagali su se da se prihvati njihovo rješe- nje. Europski parlament i Vijeće EU izglasali su "neutralan" pristup, dozvolivši proizvođačima automo- bila i telekomima da sami odluče hoće li primjenjivati komunikacijski standard WiFi 802.11p ili 5G za povezivanje vozila. Unatoč tome što ITS rješenja kakva OIV trenutno razvija ne ovise za sada ni o jednoj od opisanih teh- nologija koje su još uvijek pitanje budućnosti, članovi Projektnog tima za Razvoj i implementaciju Inteligentnih transportnih sustava prate svaku tehnološku promjenu na ovom području.

Zaključak je da bi se vrijeme dolaska na posao uz korištenje VTL tehnologije smanjilo od 30 posto do najviše 60 posto.

Made with FlippingBook Ebook Creator