Reflektor
Spotlight
MEĐUNARODNI DAN UMETNIKA Slavimo srpsku heroinu Nadeždu Petrović
Posebno mesto u samom vrhu slikarskog panteona pripada joj isto onoliko koliko i slavno mesto u srpskoj herojskoj istoriji D om čuvenog skupljača istorijskih dokumena- ta Dimitrija Mite Petro- vića i njegove supruge Mileve bio je uvek otvo- ren za mnoge viđene intelektualce tog doba, stecište kulturne i umetničke eli- te. U toj skladnoj porodici rođeno je čak trinaestoro dece, preživelo devetoro, a najpoznatije dvoje iz porodice Petrovića svakako su Nadežda i Rastko Petrović. Buduća slikarka rođena je u okto- bru 1873. zbog čega smo odlučili da baš nju slavimo u mesecu umetnika. Slikarka je školovanje započela u Prvoj srpskoj crtačkoj školi, ali već 1898. go- dine nastavlja da uči slikarstvo u Mi- nhenu, u školi Antona Ažbea u kojoj u isto vreme borave i Vasilij Kandinski i Aleksej Javljenski. Veliki uticaj na Na- deždu ima i druženje sa Ivanom Me- štrovićem, Miroslavom Kraljevićem, Rihardom Jakopičem i drugima. Ova- ko udruženi u Ažbeovom ateljeu, mla- di srpski, hrvatski i slovenački slika- ri će i kasnije ostvariti prve zajedničke izložbe jugoslovenske orijentacije. Prvu, nažalost i jedinu samostalnu izložbu, Nadežda Petrović organizu- je u prostorijama Velike škole u Beo- gradu, 25. avgusta 1900. godine. Iako joj je donekle priznala talenat, tadaš- nja kritika je bila nemilosrdna u pogle- du njenih „novotarija”, ali i u pogledu
uzora na impresionističke slike. Go- dine 1910. odlazi u Pariz, gde boravi u ateljeu Ivana Meštrovića. To je peri- od upoznavanja sa avangardnim umet- ničkim tokovima, sa umetnicima po- put Matisa i Pikasa. Nadežda upoznaje i Rodena. Poslednje godine Nadežda Petrović provela je kao dobrovoljna bolničarka, prvo u Balkanskim ratovima, pa u Ve- likom ratu na samom frontu u impro- vizovanoj bolnici. Dok je gledala smr- ti u oči i neumorno previjala ranjenike, uspevala je Nadežda da pomalo i sli-
ka. U jeku borbi, dok je u bolnici vlada- la epidemija pegavog tifusa, i sama is- crpljena, poslednjom snagom slikala je šatore valjevske bolnice, sve dok za- razna bolest nije i nju oborila. Tog 3. aprila 1915. godine otišla je u legendu.
Tekst / Words: Suzana Spasić Fotografije / Photography: Profimedia.rs
80 | Umetnost » Art
Made with FlippingBook interactive PDF creator