Volt Dizni / walt disney
čijim se uspehom i odjekom u vreme Velike depresije ne može porediti po- java nijednog filma danas. Nema sumnje da je po svemu na- vedenom Dizni bio veliki inovator, ko- ji je išao uvek korak ispred. U prilog te činjenice često se navodi da je nje- gov govor na dodeli Oskara zapravo preteča svega kasnije poznatog kao PR i društvene mreže jer je tom prili- kom, primajući specijalno priznanje za Snežanu i sedam patuljaka, govo- rio čak 25 minuta o svom narednom ostvarenju, filmu Pinokio, koji je tada još bio u produkciji. Treba li reći da se Pinokio nalazi na gotovo svim li- stama filmova koje morate pogledati. Od svojih saradnika zahtevao je predan rad i istrajnost u svemu što bi naumio. To je, ispostaviće se, bio je- dan od razloga zbog kojih su mu ka- snije, nakon smrti, dodeljivani brojni negativni epiteti. Drugi razlog potiče od njegovih tvrdih političkih stavova i javnih izjava, zahvaljujući čemu je bio označavan i kao rasista i kao antisemi- ta. Pričalo se da ga je vrbovao Huver lično i da je potkazivao komuniste u vreme zloglasnog senatora Makarti- ja. Teoretičari zavera su u njegovim animacijama pronalazili skrivene po- ruke i šifre, kojima je Dizni, navodno, zapravo kroz bajkovitost uvodio prlja- ve elemente u društvo. Dizni nije mnogo mario za priče, imao je preča posla, stvarao je svoje carstvo. Oblazio je zabavne parkove sa ćerkama Dijanom Meri Dizni i Še- ron Me Dizni, koju je inače usvojio, i došao na ideju da napravi Diznilend , zabavni park koji je vrata otvorio 17. jula 1955 i do danas ostao želja sva- kog klinca na svetu. „Svima vama koji dolazite na ovo srećno mesto – dobro došli. Diznilend je vaša zemlja“ (To all that come to this happy place, welcome. Disneyland is your land), poručio je, između ostalog, Dizni, verovatno i ne sanjajući da će njegov kalifornijski park iz mašte do- biti svoje kopije u Japanu, Hongkon- gu, Parizu i Orlandu. Bio je strastveni pušač, a ta ga je strast koštala života. Imao je samo 65 godina kada je umro 15. decem- bra 1966. Ni njegova smrt, naravno, nije mogla da prođe kao svaka dru- ga. Duga je priča o tome kako je i za- što pokrenuta lavina tračeva o tome da je zaleđen i da u nekoj kriogenoj kapsuli čeka da čovečanstvo prona- đe lek za rak. Ma koliko ovaj scena- rio ličio na neku njegovu optimistič-
Snežana / Snow White
the school newspaper. Before he’d turned 20, he was ready to establish his own film studio, which initially – expectedly – ex- perienced ups and downs. His first major leap, however, occurred in 1928, when a little mouse walked into his life... There are many stories, versions of sto- ries and theories about how Walt Disney came up with the idea to sketch Mickey Mouse, who is today an archetypal animat- ed hero that first appeared in the short an- imated film Steamboat Willie. According to one of the most commonly cited stories, Disney was inspired by his pet, a mouse called Mortimer, and in that film Walt gave him his own voice, as he had no money to pay for synchronisation. Later, apart from becoming the trademark of his company, Mickey Mouse would become a special al- ter-ego of Disney himself, despite an en- tire array of animated characters emerging from the same series that were equally in- teresting and exciting, starting with Donald Duck and his family – Huey, Dewey, Louie and Dugan, and Scrooge McDuck – via Mi- ni Mouse, Clarabelle Cow, Horace Horsecol- lar, Pluto and Pete, all the way to the un- surpassed Goofy. From the birth of his celluloid son, everything that follows is history. The Dis- ney studio became one of the world’s most famous, while the name of Walt Disney rose high and was enthroned on the pedestal of worldwide success and film authoritarian- ism. The fairy-tale structure of his imagina- tion led him to the next great success, in the very midst of World War II. Specifically, after a series of short films and series, 1937 saw the premiere of the first feature-length an- imated musical ever shot, Snow White and the Seven Dwarfs, the resounding success of which during the time of the Great De- pression cannot be compared to the emer- gence of any film today. There’s no doubt that, based all of the
Maza i Lunja / Lady and the Tramp
Knjiga o džungli / Jungle book
nu priču sa srećnim krajem, Dizni je ipak kremiran i počiva na groblju Fo- rest Lon u Kaliforniji. Da je svetu ostavio samo Mikija Mausa, i to bi za jedan životni vek bi- lo i više nego dovoljno. Ali zahvalju- jući Dizniju upoznali smo Bambija, Pepeljugu, Mazu i Lunju, uspavanu lepoticu, Petra Pana… Nikada se nije zaustavljao, a ta tradicija se nastav- lja i danas. Njegov studio kupio je Ratove zvezda i dalje pravi blokba- stere koji obaraju rekorde na bla- gajnama. Čini da će Diznijeva baj- ka, baš kao i sećanje na njega, trajati zauvek.
50 |
Made with FlippingBook interactive PDF creator