Prvi svetski rat proveo je na frontu gde je kao dobrovoljac bio vozač ka- miona, što je veoma uticalo na nje- ga. Želeo je da se priključi vojci, ali nisu hteli da ga prime „jer je bio sitne građe“. Delo „Kuprenov grob“ po- svetio je prijatelju koji je poginuo, a za pijanistu Pola Vithenštajna, koji je u ratu izgubio desnu ruku, 1931. go- dine komponovao je zanosan i dirljiv „Koncert za levu ruku“. He spent the Great War on the front, where he drove a truck as a volun- teer, which had a major impact on him. He’d wanted to join the army, but he hadn’t been accepted be- cause he was “small in stature”. His suite the Tomb of Couperin was writ- ten for his friends who died in WWI, while in 1931 he composed the joyful and touching Piano Concerto for the Left Hand for pianist Paul Wittgen- stein, who’d lost his right arm in the First World War.
nom veoma individualističkom stilu. Upravo te ideje koje gledaju u budu- ćnost, a koje je ponekad koristio u tra- dicionalnim strukturama, čine Ravelo- vu muziku jedinstvenom. Kao i njegov stariji savremenik i prijatelj Klod De- bisi, nije voleo da ga nazivaju impre- sionistom, a ipak je tako vešto izraža- vao raspoloženje i atmosferu bojom, svetlom i prefinjenošću, kao četkica koja nežno miluje muzičku sliku. Ni- je zato iznenađenje što je njegov mu- zički idol bio baš Volfgang Amadeus Mocart, klasični majstor gracioznosti i elegancije. Ravelov talenat proširio se izvan klavira na orkestarsku i kamernu mu- ziku, operu i pesmu. Inspirisan Niko- lajem Rimskim-Korsakovim, postao je majstor orkestra, osetljiv na teksturu, gustinu, luminiscenciju i transparen- tnost. Orkestrirao je nekoliko svojih klavirskih dela, a njegove kompozici- je napisane posebno za orkestar i dalje su cenjene: balet „Dafni i Kloi“ kompo- novan za Ruski balet; čuveni „Bolero“,
studija ponavljanja sa različitim tek- sturama i intenzitetom u obliku špan- skog plesa, i njegova „Španska rapso- dija“, festival zvuka španskih ritmova i instrumenata koji se oslanja na nje- govu ljubav prema toj zemlji. Istraži- vao je nove puteve sa nijansama džeza,
pod uticajem prijatelja Džordža Ger- švina, a njegova briljantna orkestracija „Slika sa izložbe“ Musorgskog, najčeš- će je izvođena orkestarska verzija tog velikog dela. Tokom života Ravel je uživao u uspehu i divljenju svojih savremeni- ka. Nakon Debisijeve smrti 1918. po- stao je najpopularniji živi francuski kompozitor. Imao je uspešne turne- je po Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama 1928. godine i dobio titu- lu počasnog doktora muzike na Ok- sfordskom univerzitetu u Engleskoj. Imao je mali, lojalan krug prijatelja, ali Ravel je pre svega bio miran i povu- čen čovek koji je živeo sam u svom se- oskom domu van Pariza. Zdravlje mu se brzo pogoršalo nakon saobraćajne nesreće, čije su komplikacije dovele do njegove smrti 1937. godine.
Tekst / Words: Jelena Pantović Fotografije / Photography: Profimedia.rs
Music » Muzika | 47
Made with FlippingBook interactive PDF creator