Boner nova dizaj- nerka muške lini- je, sa debijem sle- deć e zime. Što da ne? Novo okruženje može biti fantastič- no inspirativno! Ovaj trenutak ima odjeke 1997. godine. I tada su modne kuće ime- novale čitav talas novih dizajnera u svojim ateljeima. Mark Džejkobs je otišao u „Luj Vi- ton“ da uspostavi liniju „ready-to-we- ar“ u kuć i poznatoj po torbama i kofe- rima. Majkl Kors je angažovan u „Se-
lin“. Narsiso Rodrigez je otišao u „Lo- ewe“. Stela Makartni je debitovala u „Chloé“, a Nikola Geskjer je postao kre- ativni direktor „Balensijage“. Te godi- ne rodila se ideja da se gotovo svaki za- pušteni brend može oživeti, sve dok ima pristojan arhiv. Od svake modne kuće očekivao se beskrajan rast; verovalo se da je već e uvek i bolje. Godine 1997. po- sejano je seme za to da luksuz postane korporativna roba koja može da cveta na berzi zajedno sa naftom i automobi- lima. Moda je postala deo pop-kulture, sa svim njenim uticajem i problemima. I kako to sve izgleda u praksi, gleda- juć i tendencije za ovo proleć e? Bio sam očaran lakoć om Pičolijeve verzije „Ba- lensijage“, kao i njegovim odbijanjem da odmah i potpuno sruši ono što je njegov prethodnik Demna izgradio. U njego- vom radu postojala je mera pristojnosti i elegancije. Ženama je ponudio odeć u koja odaje počast čuvenoj tradiciji kuć e, ali uz nagoveštaj Demninog istraživa- nja silueta. Njegova vizija uključivala je balon-jakne koje telu pružaju elegantno utočište, kao i moguć nost nošenja bar- šunastih japanki. I možda najveć i dar koji mnogi dizajneri nerado daju svojim mušterijama: džepove! Džonatan Anderson je, došavši u „Dior“, uneo dozu haosa u uzvišeni pa- riski atelje svojim sić ušnim „bar“ jakna-
ma, minijaturnim plisiranim suknjama i poigravanjem sa formom nalik kargo šortsevima. Ali šta ć e zaista značiti sav onaj denim na „Dior“ pisti dok se no- va generacija potrošača bori sa sopstve- nom definicijom luksuza i pojmom is- tinskog poznavanja mode? Ako ništa drugo, znamo da danas u svetu postoji makar malo više lepote ne- go juče. Ali u modi lepota nikada nije sa- mo lepota – ona je i signal, nagoveštaj, mala vremenska prognoza duha epohe. Upravo zato je ovaj trenutak toliko zani- mljiv. Novi modni poredak možda izgle- da kao niz premeštanja istih figura po šahovskoj tabli luksuza, ali istorija nas uči da takvi trenuci često kriju tiše, du- blje promene. Možda ć e se tek za nekoliko sezona jasno videti da li je ova generacija zaista promenila tok mode ili je samo produži- la njene postojeć e navike. Da li ć e luksuz nastaviti da se širi poput globalne indu- strije zabave, ili ć e, paradoksalno, pono- vo otkriti vrednost intime: zanata, spo-
rosti, odeće koja traje duže od jednog algoritma. Danas moda više ne postoji samo na pisti. Ona živi u beskonačnom digi- talnom ogledalu – na telefonima, u vi- ralnim snimcima, u sekundama pažnje koje odlučuju šta ć e postati poželjno. Di- zajneri koji sada preuzimaju ove velike kuće moraju da pregovaraju ne samo sa istorijom brenda već i sa ritmom inter- neta, sa generacijom koja želi autentič- nost, ali i spektakl. U tom smislu novi modni poredak možda nije revolucija u klasičnom smi- slu. Više liči na pažljivo preuređivanje scene pred sledeći čin. Kostimi su pro- menjeni, glumci su delimično novi, ali publika – globalna, nestrpljiva i sve zahtevnija – sada gleda pažljivije ne- go ikada!
Tekst / Words: Ivan Radojčić Fotografije / Photography: Profimedia.rs
Fashion » Moda | 71
Made with FlippingBook interactive PDF creator