POSVEĆENOST
29
skupe. Imao je priključak za antenu, uzemljenje i slušalice, a najvažniji dio bio je komadić minerala koji se dodirivao metalnim šiljkom na različitim dijelovima sve dok se u slušalicama nije začuo zvuk s radij- ske postaje. Spoj metalnog šiljka i minerala pokazivao je ispravljačka svojstva i omogućavao demodula- ciju radijskog signala. Od minerala su se najčešće upotrebljavali galenit (olovni sjajnik), pirit (lažno zlato) ili karborund. Sam uređaj je za potrebe Radio Zagreba, koji je želio proširiti krug svojih pretplatnika poklanjanjem tog najjednostavnijeg i najpovoljnijeg tipa prijamnika, proizveo tada po- znati zagrebački obrtnik Ivan Paspa .
hrvatske himne i najavu spikerice Božene Begović , Radio Zagreb čuo se prvi put u eteru. Snaga odašiljača iznosila je 350 vata (umjesto od države traženih 1 kW), a emitirao je na frekvenciji od 857 kHz (350 metara srednjeg vala), međutim zbog malenih tehničkih poteškoća prve je večeri emitirao sa snagom od svega 150 vata (W). Te su večeri slušatelji mogli čuti službene vijesti radijske postaje, glazbu Beethovena, Haydna, Coupe- rina, Rameaua i Saint-Saënsa te na koncu ponovno novosti u trajanju od petnaest minuta. Njemački tehni- čari tvrtke Telefunken podigli su na Gornjem gradu uz pomoć domaćih obrtnika dva drvena jarbola, između
kojih je razapeta žica koja je služila kao antena Radio Zagreba. Zagre- bački list Obzor dan prije početka emitiranja javlja: "... da je poduzeta akcija oko dobave vrlo jeftinih apa- rata za primanje, koji će stajati tek par sto dinara, pa će, prema tome, i siromašniji svijet kod kuće moći slušati te koncerte i vijesti." Cijena radioodašiljača iznosila je 50.000 zlatnih maraka, za što su utemeljitelji morali uzeti kredit Hr- vatske eskomptne banke. To je u ono vrijeme bio ozbiljan novac, pa su se izložili značajnom riziku da im ulog propadne. Zagrebačka radijska postaja za svoje se mjesto u eteru morala jače boriti, posebno nakon osnivanja Radio Ljubljane 1928. Stoga je odlučila darovati tisuće jednostavnih kristalnih detektor- skih radijskih prijamnika kako bi zadržala što veći broj pretplatnika, a time i kontinuiran priljev novčanih sredstava, nužan za otplatu radioo- dašiljača i njegovo održavanje. De- tektorski prijamnik najjednostavniji je tip radijskog prijamnika koji čine antena s uzemljenjem, oscilatorni krug, kristalni detektor u funkciji demodulatora te slušalice. Za kristalni radiodetektorski pri- jamnik nisu bile potrebne baterije, koje su u to vrijeme bile prilično
On je u listopadu 1918. godine osnovao Prvu hrvatsku tvornicu za elektro-industriju Ivan Paspa i sinovi. Tim činom postavljeni su temelji mnogo poznatije Tvornice baterija i džepnih svjetiljki "Croatia". Nešto prije 1939. zagrebačka ra- dijska postaja imala je otprilike 33.000 pretplatnika, a uoči Drugoga svjetskog rata broj pretplatnika narastao je na oko 41.000. Već u svibnju 1948. bilo je 100.000 radijskih pretplatnika, a u uvjeti- ma poslijeratne neimaštine trebalo je daljnjih sedam godina da broj pretplatnika poraste za 50.000, unatoč pokretanju skromne domaće proizvodnje radioaparata.
Made with FlippingBook Digital Publishing Software