NAZDRAVIMO SA TENERIFA „Vulkansko“ vino koje je osvojilo dvorove
Š ekspir je u svojim drama- ma, bilo da je reč o „Henriju IV“, „Veselim ženama vind- zorskim“ ili „Bogojavljenskoj noći“, kroz naizgled usput- ne reference umeo da otkrije karakter junaka i duh vremena u kojem žive. U vreme kada je dvor kraljice Elizabete I postavljao standarde prestiža, mode i dobrog ukusa širom Evrope, „Canary wine“ već je zauzimalo posebno mesto kod engleske aristokratije. Nije stoga neobično da ga u svojim delima i Šek- spir pominje, mada za njega koristi reč „sack“ (opšti naziv za pojačana bela vi- na iz Španije i sa Kanara). Ipak, priča o tom vinu ne počinje u Londonu, već vi- še od 3.500 kilometara južnije, na vul- kanskim ostrvima usred Atlantika. U vreme velikih geografskih otkri- ća, tokom 16. veka, Kanarska ostrva postala su nezaobilazna stanica na po- morskim rutama između Evrope i No- vog sveta. Pod okriljem Španske krune arhipelag je bio dom moreplovaca, tr- govaca, vinogradara i potomaka staro- sedelaca Gvanača. Blaga klima i vetrovi sa Atlantika stvarali su idealne uslove za život. Među prelepim ostrvima Ka-
narskog arhipelaga posebno se izdvoji- lo Tenerife, najveće među njima, čijim pejzažom dominira vulkan Teide, sim- bol neukrotive snage prirode, „krivac“ za jedinstveni pejzaž i plodno vulkan- sko tlo koje će zauvek odrediti identitet ostrva. Put do vina, međutim, započeo je mnogo ranije. Krajem 15. i početkom 16. veka še- ćerna trska bila je glavni izvozni pro- izvod Kanarskog arhipelaga, ali je ra- zvoj plantaža šećera u Novom svetu potisnuo taj uticaj. Mnogi zemljopo- sednici tada su se okrenuli vinovoj lozi, kulturi koju su doseljenici iz Španije, Portugala i sa Madeire već dobro po- znavali. Niko, međutim, nije mogao da pretpostavi da će upravo naizgled su- rov vulkanski pejzaž Tenerifa postati njen najveći saveznik. Za razliku od vinograda Toskane ili Bordoa, na Tenerifima čokoti izrastaju iz crne vulkanske lave. Prizor više pod- seća na drugu planetu. Kontrast inten-
zivne zelene vinove loze i gotovo cr- nog vulkanskog tla izgleda kao pažljivo osmišljena paleta boja za novu kolekci- ju visoke mode, a ne prizor koji je obli- kovala priroda. Na pojedinim delovi- ma ostrva vinogradi se nalaze gotovo uz samu obalu, dok se drugi penju na 1.500 metara nadmorske visine, što ih svrstava među najviše u Evropi. Najveća posebnost ovog pejzaža ni- je, ipak, ono što se vidi, već ono što se krije ispod površine. Porozna vulkan- ska lava upija kišu i vlagu, a zatim je postepeno oslobađa tokom dugih, sun- čanih dana. Zahvaljujući tome, vino- va loza razvija dubok koren, raste spo- rije i daje manje grožđa, ali svaki grozd sazreva postepeno, razvijajući bogat- stvo aroma i prirodnu svežinu. Dodat- nu posebnost daju autohtone sorte ko- je su, zahvaljujući izolovanom položaju Kanarskih ostrva, sačuvane vekovi- ma. Među njima se posebno izdvajaju „malvasía aromatica“, od koje nastaju suva, polusuva i prirodno slatka vina, i „listan negro“, najrasprostranjenija cr- vena sorta na ostrvu. Više od četiri veka nakon što ga je Šekspir pomenuo u svojim dramama, vino sa Tenerifa i dalje privlači pažnju vinskog sveta. Danas njegovu tradici- ju čuvaju mnoge porodične vinarije, od kojih svaka na svoj način neguje boga- to vinsko nasleđe arhipelaga. Njihov cilj nije da stvaraju vina nalik onima porekom iz Francuske ili Italije, već da sačuvaju sve što je kanarsko vino odu- vek činilo posebnim – autentičan izraz vulkanskog ostrva usred Atlantika.
Tekst / Words: Andrej Todorović Fotografije / Photography: Profimedia.rs, Depositphotos
Na pojedinim delovima ostrva vinogradi se nalaze gotovo uz samu obalu, dok se drugi penju na 1.500 metara nadmorske visine In some parts of the island, vineyards are located almost on the coast itself, while others climb to 1,500 metres above sea level
Specialities» Specijaliteti | 95
Made with FlippingBook interactive PDF creator