P ostoje sportski događa- ji koje pratimo iz navike i postoje oni zbog kojih svet na nekoliko nedelja potpuno promeni ritam. Svetsko prvenstvo u fudbalu pripada ovoj drugoj kategoriji. Čak i ljudi ko- ji ostatak godine ne znaju ko igra fina- le Lige šampiona, odjednom počinju da proveravaju rasporede utakmica, pla- niraju gledanje sa prijateljima, rasprav- ljaju o favoritima i ulaze u onu poseb- nu atmosferu koja postoji samo tokom Mundijala. I to nije slučajno. Svetsko prven- stvo nije samo sportski događaj. To je globalni kulturni fenomen. Mešavina emocija, nacionalnog ponosa, pop kul- ture, biznisa, mode, muzike i ogromne količine drame koja nastaje kada mi- lijarde ljudi istovremeno gleda isti te- ren. Nijedan drugi sportski događaj ne uspeva da ujedini planetu na način na koji to radi fudbal. Ovog puta pa- žnja sveta usmerena je ka prvenstvu koje će po mnogo čemu biti istorijsko. Pre svega, biće održano od 11. ju- na do 19. jula u tri države – Sjedinje- nim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku, što će biti prvi Mundijal u istoriji organizovan u čak tri zemlje. Turnir će okupiti rekordnih 48 repre- zentacija, umesto dosadašnje 32, pa će se igrati ukupno 104 utakmice. Otva- ranje Prvenstva planirano je na stadi- onu „Estadio Azteca“ u Meksiko Sitiju, legendarnom mestu na kojem su svo- je najveće mundijalske trenutke ispi- sivali Pele i Dijego Maradona. Time će „Azteca“ postati prvi stadion u istori- ji koji je bio domaćin utakmica na tri različita Svetska prvenstva. Finale će se igrati 19. jula na „MetLife“ stadio- nu u Nju Džersiju, nadomak Njujorka, jednom od najvećih i najmodernijih sportskih kompleksa u Severnoj Ame- rici. Među gradovima domaćinima na- laze se Los Anđeles, Majami, Dalas, Atlanta, Sijetl, Toronto, Vankuver, Bo- ston i Hjuston, a očekuje se da će Pr- venstvo uživo pratiti više miliona na- vijača iz celog sveta. Novi format takmičenja done- će i drugačiju dinamiku turnira. Re- prezentacije će biti raspoređene u 12 grupa po četiri tima, nakon čega će
Stadion kao spektakl Moderni fudbal odavno nije samo igra. To je i arhitektura, tehnologija, di- zajn i iskustvo. Zato i novi stadioni, ko- ji će ugostiti najveće utakmice, izgledaju kao futurističke arene iz naučnofanta- stičnih filmova. Ogromni LED omotači, pametni sistemi hlađenja, interaktivne fan zone i infrastruktura projektovana za desetine miliona posetilaca pokazu- ju koliko je fudbal postao ozbiljna indu- strija. Ali uprkos tehnologiji, jedna stvar se nije promenila. Najveća scena i dalje pripada emocijama. Jer nema tog digi- talnog ekrana koji može da zameni tre- nutak kada ceo stadion eksplodira posle gola u 89. minutu. Fabrika legendi Neki od najvećih trenutaka sport- ske istorije nastali su upravo na Svet- skim prvenstvima. Maradonina „Bož- ja ruka“ i solo gol protiv Engleske 1986. godine, recimo. Zidanov udarac gla- vom u finalu 2006. Brazil iz 1970, ko- ji se i danas smatra jednom od najboljih reprezentacija svih vremena. Ronal- dov povratak i osvajanje titule 2002. po- sle zdravstvenih problema koji su šoki- rali svet. Mesijevo konačno fudbalsko krunisanje u Kataru. Mundijal je mesto gde sport prelazi granicu rezultata i ula- zi u istoriju. Zašto Mundijal? Možda zato što je to poslednji veli- ki događaj koji svet još uvek gleda zajed- no. U vremenu kada svi živimo u različi- tim algoritmima, kada svako prati svoju seriju, svoj „feed“ i svoj mali digitalni univerzum, Mundijal uspeva da napravi zajednički trenutak. Na nekoliko nede- lja planeta priča istim jezikom. I zato ni- je važno da li utakmicu gledate u luksu- znom baru Njujorka, na plaži u Grčkoj, u dnevnoj sobi sa porodicom ili na te- lefonu dok kasnite kući. Kada krene hi- mna pred finale Svetskog prvenstva, ceo svet makar na trenutak deluje kao jedno mesto. Malo koji događaj danas još uvek ima tu moć.
po dve najbolje ekipe iz svake grupe, uz osam najboljih trećeplasiranih se- lekcija, proći u nokaut fazu. Turnir će doneti najveći broj reprezentacija do sada, nove stadione, potpuno drugači- ju logistiku i ozbiljnu smenu generaci- ja među najvećim fudbalskim silama. A upravo ta smena generacija čini čitavu priču posebno uzbudljivom. Jer svet fudbala ulazi u eru posle Lionela Mesija i Kristijana Ronalda. Naravno, njihove senke i dalje lebde nad svakim velikim turnirom, ali po prvi put posle gotovo dve decenije najveći fokus nije na njima. Novi centar pažnje sada pri- pada igračima poput Kilijana Mbapea, Belingama, Erlinga Halanda, Vinisiju- sa Juniora i Lamina Jamala, generaci- ji koja ne želi samo trofej već i status novih globalnih superzvezda. Ko trenutno izgleda najopasnije? Ako je verovati kladionicama i analitičarima, nekoliko reprezenta- cija već se izdvojilo kao glavni favori- ti. Francuska deluje kao tim stvoren za turnirski fudbal. Imaju dubinu ka- kvu retko ko poseduje, iskustvo igra- nja velikih finala i možda najubitačniji tranzicioni napad na svetu. Mbape je već sada lice modernog fudbala, a de- luje kao da tek stiže u najbolje godine. Engleska ponovo ulazi sa ogromnim očekivanjima – i gotovo tradicional- nim strahom da će nešto poći po zlu. Ipak, generacija predvođena Belinga- mom, Sakom i Fodenom deluje ozbilj- nije, zrelije i taktički stabilnije nego prethodne. Brazil, naravno, nikada ne izlazi iz kruga favorita. Čak i kada pro- lazi kroz turbulencije, i dalje poseduje onu vrstu talenta zbog koje protivnici nikada ne mogu da se osećaju sigurno. Vinisijus Junior mogao bi da posta- ne centralna figura turnira. Argenti- na ulazi sa statusom šampiona i ogro- mnim emocionalnim kapitalom nakon osvajanja prethodnog Mundijala. Čak i ako Mesi više ne bude u centru pri- če, Argentina sada ima ono preko po- trebno samopouzdanje. A onda dolaze i reprezentacije iz drugog reda favori- ta koje često prirede najveća iznena- đenja: Portugal, Španija, Nemačka i Holandija.
Tekst / Words: Aleksandar Pijevac Fotografije / Photography: Profimedia.rs
Sports » Sport | 109
Made with FlippingBook interactive PDF creator