Zašto je Sevilja postala najveća operska pozornica sveta i kako danas možete da hodate kroz njena libreta
Why Seville became the world’s greatest opera stage and how you can walk through its librettos today
sam ulaz u Arenu za borbu bikova Re- al Maestranza. Sa prepoznatljivom žu- to-belom fasadom, ova korida iz 18. ve- ka svedoči o mestu gde Don Hose ubija Karmen dok unutar zidina odjekuju ovacije toreadoru Eskamilju. Trijumf seviljskog duha i arhitektonska iluzija Četrnaest godina pre Bizeovog ro- đenja, 1816. godine u Rimu, još jedan kompozitor ostavio je neizbrisiv trag u Sevilji. Mladi, 24-godišnji italijanski ge- nije Đoakino Rosini napisao je „Sevilj- skog berberina“ za neverovatnih 13 da- na. Zasnovana na prvoj drami iz čuvene trilogije francuskog pisca Pjera Bomar- šea, opera je vrhunac komičnog oper- skog stila. Radnja donosi priču o zalju- bljenom grofu Almavivi koji pokuša da spase lepu i bogatu mladu Rozinu. Al- maviva u toj borbi nije sam, jer u pomoć poziva Figara, pronicljivog, prkosnog i univerzalno sposobnog gradskog bri- jača koji svojim lukavstvima uspeva da spoji mlade ljubavnike. Rosinijeva Sevilja je sunčana, dina- mična, puna uličnog žagora i privatnih intriga iza drvenih šalukatri. Međutim, kada posetioci danas traže Figarovu ku- ću na bajkovitom Trgu Alfaro u samom srcu stare jevrejske četvrti Santa Kruz, važno je razumeti jednu stvar – Figa- ro je izmišljen lik i njegova kuća fizič- ki nikada nije postojala. Ono što fasci- nira jeste kako je Sevilja prihvatila ovu iluziju. Trg Alfaro sa kućama koje ima- ju balkone od kovanog gvožđa pruža sa- vršenu arhitektonsku scenografiju koja potpuno odgovara opisu iz libreta. Še- tajući se ovim lavirintom lako ćete za- misliti grofa Almavivu kako pod oker zidovima peva serenade i Figara koji iz senke diktira sledeći potez. Od Bomaršeovog nastavka do pobede slobode Pre nego što je Rosini kompono- vao svoju komediju, Volfgang Amade- us Mocart je decenijama ranije obradio isti književni svet. Bomarše je napisao nastavak priče o Figaru, koji je Mocart pretočio u „Figarovu ženidbu“. U ovoj operi grof Almaviva i Rozina su već u braku, ali se radnja fokusira na samog Figara i njegovu verenicu Suzanu. Priča
leko od Sevilje. Iako je radnja smeštena u utvrđenje izvan grada, najbolju aso- cijaciju na mračnu atmosferu tamnice i seviljsku istoriju utamničenja poseti- oci mogu pronaći u tvrđavi Kastiljo de San Horhe u Trijani. Ova tvrđava na sa- moj obali reke vekovima je bila sedište zloglasne španske inkvizicije, pa u njoj i danas odzvanja betovenski duh borbe za slobodu i pravdu. Hram muzike na obali Gvadalkivira Na kraju, da li grad sa ovolikim operskim nasleđem ima dostojnu oper- sku kuću? Apsolutno! To je Teatro de la Maestranza, smešten na samoj obali re- ke Gvadalkivir. Iako Sevilja ima više- vekovnu opersku tradiciju, sama zgrada Maestranze je otvaranjem krajem proš- log veka donela potpuno novu dimen- ziju gradskom kulturnom životu. Ar- hitekti su genijalno uklopili modernu rotundu od stakla i čelika unutar saču- vane fasade stare vojne kasarne i arti- ljerijskog dvorca iz 18. veka. Dvorana prima oko 1.800 gleda- laca i važi za jednu od akustički najsa- vršenijih u Evropi, jer je njena kupola projektovana tako da podjednako čisto prenosi najtiši ton violine i silinu pu- nog simfonijskog orkestra. Za razliku od mnogih svetskih operskih kuća koje slede opšte repertoare, Maestranza ima stalnu misiju da na scenu redovno vra- ća naslove koji su vezani za sam grad. Gledati Bizeovu „Karmen“ u dvorani koja se nalazi na svega nekoliko stoti- na metara od nekadašnje Fabrike duva- na predstavlja iskustvo koje se ne može doživeti nigde drugde na svetu.
se iz same varoši seli na grofovsko ima- nje Agvas Freskas na periferiji Sevilje. Iako je to imanje plod autorove mašte, duh tog vremena i seviljskog plemstva posetioci danas najlepše mogu osetiti obilazeći raskošnu palatu San Telmo sa svojom monumentalnom baroknom fa- sadom i vrtovima. Mocartova opčinjenost Španijom dostigla je vrhunac u njegovom re- mek-delu „Don Đovani“. Radnja pra- ti legendarnog zavodnika koji seje nemir, prevare i smrt po seviljskim uli- cama, sve dok ga statua ubijenog Ko- mendatora ne odvede u pakao. Za do- življaj ove mračne, dramatične Sevilje nezaobilazna je palata Kasa de Pilatos. Sa svojom fascinantnom mešavinom renesansnog i mudehar stila, ova pala- ta predstavlja savršen primer seviljske plemićke rezidencije kakvu je Mocart imao na umu. Seviljska operska mapa širi se i na nemački klasicizam kroz jedinu ope- ru Ludviga van Betovena „Fidelio“. Be- toven je svoju dramu o vernosti, žrtvo- vanju i borbi protiv političke tiranije smestio u španski državni zatvor neda-
Opera » Opera | 35
Made with FlippingBook interactive PDF creator